Julije Deutsch
| Julije Deutsch | |
|---|---|
.jpg) | |
| Rođenje | 29. 9. 1859. Geppersdorf, Austrijsko Carstvo |
| Smrt | 9. 6. 1922. (dob: 62) Zagreb, Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca |
| Počivalište | Mirogoj, Zagreb |
| Ostala imena | Julije Dajč |
| Etnicitet | Židov |
| Državljanstvo | Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca |
| Alma mater | Visoka tehnička škola u Beču |
| Zanimanje | arhitekt |
Julije Deutsch (Geppersdorf, Austrijsko Carstvo, 29. 9. 1859 - Zagreb, 9. 6. 1922), zagrebački arhitekt.
Julije Deutsch je rođen u židovskoj[1][2][3] obitelji 29. 9. 1859 u mjestu Geppersdorfu kraj Opave (danas dio Češke Republike) za vrijeme Austrijskog Carstva. Studirao je arhitekturu na Visokoj tehničkoj školi u Beču pod Heinrichom von Ferstelom i Karlom Königom. Nakon diplome 1882 godine, preselio se u Pariz gdje je odrađivao dodatnu praksu. 1888 godine Julije se preselio u Zagreb. S preporukom Hermanna Helmera zaposlio se u u atelijeru arhitekta Kune Waidmanna. 1889 Julije je sa Leom Hönigsbergom otvorio Biro Hönigsberg & Deutsch.[4] Biro Hönigsberg & Deutsch je bio vodeći zagrebački arhitektonski atelijer na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Biro je realizirao čitav niz značajnih ostvarenja u duhu kasnog historicizma i secesije. U atelijeru su radili mnogi suradnici među kojima i nekoliko vodećih arhitekata s početka 20. stoljeća poput Vjekoslava Bastla, Otta Goldscheidera i Ivana Štefana. Nakon smrti Lea Hönigsberga, 1911 godine, vodstvo biroa je preuzeo Julije. Julije Deutsch je umro u Zagrebu 9. 6. 1922 godine. Pokopan je u obiteljskoj grobnici na židovskom dijelu groblja Mirogoj.[5] Nakon njegove smrti biro je naslijedio njegov sin Pavao Deutsch. 1923 godine Pavao Deutsch se udružio s arhitektom Aleksandrom Freudenreichom u Biro Freudenreich & Deutsch.[6]
- ↑ Snješka Knežević, 2011, str. 176
- ↑ Ognjen Kraus, 1998, str. 136
- ↑ Židovi u Zagrebu- doprinos. Istraživački i dokumentacijski centar CENDO. Preuzeto 29. 3. 2014
- ↑ Što bi Zagreb bio bez Židova: Oni su gradu dali vodovod, tramvaj i '505 s crtom'. Jutarnji list. Preuzeto 29. 3. 2014
- ↑ Gradska groblja Zagreb: Julio Deutsch, Mirogoj Ž-3-I-102
- ↑ Zagrebačka sinagoga. Institut za povijest umjetnosti. Preuzeto 29. 3. 2014
- Snješka Knežević, Aleksander Laslo (2011). Židovski Zagreb. Zagreb: AGM, Židovska općina Zagreb. ISBN 978-953-174-393-8.
- Kraus, Ognjen (1998). Dva stoljeća povijesti i kulture Židova u Zagrebu i Hrvatskoj. Zagreb: Židovska općina Zagreb. ISBN 953-96836-2-9.